U petak, 30. novembra, u KIC-u "Budo Tomovic" (Dodest), sa pocetkom u 19 casova, bice održan kulturno umjetnicki program, pod nazivom "Slovacki koncert", u organizaciji NVO Crnogorsko- slovacko prijateljstvo. Crnogorskoj javnosti ce te veceri biti predstavljen pozorisni komad Slavomira Mrožeka "Emigranti", u režiji Fedora Popova, sa glumcima Pavelom Breznikom o Jankom Kolarikom. Nakon predstave, gledaoci ce moci da uživaju u izvornoj slovackoj muzici petoclanog orkestra "Pavel i prijatelji". Ovaj koncert, koji su podržale dvije vlade - Slovacke i Crne Gore, tek je najava niza aktivnosti ove nevladine organizacije. Crnogorsko-slovacko prijateljstvo do kraja godine imace i svoj internet sajt, na kojem ce njihovi simpatizeri i clanovi moci da saznaju vise o planovima ovog udruženja.
Pozorisni komad "Emigranti" nije slucajno izabran za ovu priliku, jer, prema rijecima rukovodstva Crnogorsko-slovackog prijateljstva, upravo je emigracija jako prisutna kod Slovaka. To je i povod da citaocima "Pobjede nedjeljom" približimo neke aktuelnosti iz Slovacke:
Zasto "Emigranti"?
Mladim, obrazovanim Slovacima, domovina postaje sve vise tijesna. Najnovije istraživanje Slovacke akademije nauka zapanjilo je podatkom da samo tri odsto slovackih studenata ne pomislja na emigraciju- trbuhom za kruhom. Tim vise sto Slovaci do sada nijesu važili za najmobilnije "nove Evropljane", koji ce lako i spremno, kao dva miliona Poljaka, otici u privremene ili vjecite gastarbajtere.
Posao u Evropskoj uniji je, u posljednje dvije godine, potražilo, prema zvanicnim statistikama, 170.000, dok se u dijasporu sirom svijeta, u istom periodu rasulo, prema nezvanicnim procjenama, oko 400.000, od 5,38 miliona Slovaka. Da mladi Slovak rado ide u gastarbajtere, potvrduje i cinjenica da se, u posljednje vrijeme, sve cesce u Pragu, u prodavnicama, restoranima, bankama, kao i firmama sirom Ceske, uz ljubazan osmjeh mladica ili devojke, cuje, umjesto tvrdog ceskog, milozvucni mek, srodni slovacki jezik. Da ode, privremeno ili stalno u inostranstvo, sprema se 14 odsto Slovaka, ali i cak 83 odsto slovackih studenata. Oko 47 odsto priznaje - bez želje da se vise vrate.
Gorstaci
Slovacka je planinska, brdovita zemlja, osim malo panonske nizije na jugu. Posto su ljudi bili gorstaci, glavno jelo je bio krompir. Daleko od Crne Gore je Slovacka, ali samo geografski, nekih 1 000 kilometara. Pejsaž može da se poredi sa Crnom Gorom. Vrhovi planina nakiceni su gustim rastinjem: do neba se uzdižu siroke listopadne krosnje i nad njima se u planinskom suncu kupaju stasiti borovi. Na nepreglednim brdima vijugaju puteljci, cas bijeli, cas sivi i kameniti, koji se odjednom iznenada gube u oknima rudnika, iz kojih stasiti i krsni Slovaci ubiru prirodom dana rudna blaga.
S visokih brijegova, uho kao da osluskuje zvuk narodnog instrumenta - fujare - vise od jednog metra duge cijevi, nožem izrezbarene od finog, javorovog ili jasenovog drveta, koju kite raznovrsne i bogate sare, a osebujni sjaj daje mirisno makovo ulje. Zvuk fujare nalikuje prekrasnom pticjem pjevu. Fujaru danas prave mnogi gorstaci i nude kao suvenir. U njihovim rukama, fujara docarava pjev zore, ili pak, iza planine, tek usnulo sunce. Slovaci su, inace, poznatiji po dobrim vinima, a ni piva im ne zaostaju prema kvaliteti za svjetskim trendovima.
"Hej Slovaci"
Prva himna nezavisne slovacke države je bila "Hej Slovaci", koju je napisao Samo Tomasik. Ovu himnu je koristila kasnije i Socijalisticka Federativna Republika Jugoslavija, sa malo promjenjenim nazivom i tekstom - "Hej Sloveni".
Neka identicna prezimena su prisutna i cesta i kod Slovaka i kod Crnogoraca. Izdvojicemo samo tri - Markus, Tatar, Bjelica. Predsjednik Matice slovacke je dugi niz godina Jozef Markus, ali nikada nije posjetio Zetu, gdje je takode prisutno ovo prezime. Sto se tice Slovaka u Crnoj Gori (prema Monstatu), ovdje ih živi 102. Grupa mala, ali odabrana. Vecinom su dosli iz razloga osnivanja porodice. Tako, naprimjer, direktor Prirodnjackog muzeja Ondrej Vizi je Slovak, oženio nevjestu Stanku i dosao da živi i radi u tadasnjem Titogradu.
Posljednje godine, zabilježen je dolazak jos jednog Slovaka, koji je zarad sklapanja braka sa Crnogorkom, napustio, kažu, dobro radno mjesto (službovao je u Ambasadi Slovacke u Beogradu) i dosao da živi kod tazbine. Covjek je obisao cijeli svijet i dosao u Crnu Goru. Njegov prijatelj Veselin Pavicevic, profesor sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore je prokomenatrisao: " Ovaj mladi Slovak, koji je dosao da živi u Crnu Goru, zamjenivsi Beograd za Podgoricu, oženio nevjestu iz plamena Kuca, a danas živi u Ruskim kulama, je na ovaj nacin pokazao da je gradanin svijeta."
Glumac Mima Karadžic je ovog novopecenog zeta docekao rijecima: "Dosa si na pravo mjesto, zete. Ne znam kako je to kod Slovaka, ali sad ti vala, ne fali nista. Stara Podgoricanka Pepa Abdic je dodala: "Ovdje, kad zet ulazi u dvoriste, sve komsije ustaju."
"Moj brat Slovak ima sve vrline nas, Crnogoraca, ali nema nasih mana i tvrdim da je to nama najslicniji narod." ubijeden je Petar Milasevic, iz sela Dubovea, kod Rijeke Crnojevica, koji je svome bratu cestitao sina pucajuci iz puske.
"Drži se Crnogoraca i dobro ces proci", savjetovao ga je Branislav Bjelica, vojvodanski Crnogorac, privatni preduzetnik, koji živi i radi u Vrbasu, i dodaje: "Dugo saradujem sa Slovackom i lega mi je ovaj narod. Prevodilac mi ne treba, sve se dobro sporazumijevamo, posto smo Sloveni".
"To je nas narod. Narod jako blizak nama. Nije ni cudo sto se dobro razumijemo, menteliteti su nam slicni." tvrdi Crnogorka Andrijana Vujosevic, koja studira u Slovackoj vec pet godina.
Produbljavanje kultura dvije zemlje.
Crnogorsko-slovacko prijateljstvo upravo ureduje svoje prostorije na Starom Aerodrumu, gdje ce biti privremeno smjesteno. Naredne godine planira niz aktivnosti - promocija Crnogoraca koji žive u Slovackoj, kao i Crnogoraca koji žive u Vojvodini, koncerti, pozorisne predstave, folklorne manifestacije, izložbe slika, fotografija.
"Svjesni smo da u Crnoj Gori ima mnogo nevladinih organizacija, ali nasa se bavi produbljavanjem i unapredivanjem odnosa izmedu kultura dvije zemlje. Mi smo osnovani tek ljetos i nemamo zasad nikakvih sredstava za rad. Ovaj "Slovacki koncert" je naisao na podrsku obje vlade, doduse simbolicnu. Želimo ovaj put da promovisemo "Slovacki koncert" u Crnoj Gori, a u buducnosti i Crnogorsku kulturu u Slovackoj", kaže Vesna Nikolic, predsjednica Skupstine Crnogorsko-slovackog prijateljstva.
Ceska najsladi gastarbajterski san
Paradoksalno, najcesce preko granice idu Slovaci iz najrazvijenijeg Bratislavskog regiona, gdje je i najmanja nezaposlenost, dok su za domovinu najvise vezani Slovaci iz siromasnijeg Žilinskog regiona. Oni se najvise boje da bi u Evropi izgubili identitet, a u drugim istraživanjima pokazali su se i kao najmanje tolerantni i spremni da prihvate drugacije.
Za Slovake, najsladi gastarbajterski san je Ceska, gdje zarade nijesu kao na Zapadu, ali se, zbog minimalne jezicke barijere, slicnih navika, poslije decenija života u zajednickoj državi i simpatija koje Cesi i Slovaci gaje jedni prema drugima, osjecaju kao kod kuce.
Še si?
Vjerovatno nijeste znali da i na slovackom jeziku ima identicno znacenje i na isti nacin se izgovara pitanje " Še si". Doduse, pise se drugacije - Kde si, ali izgovara isto. Ali, to je tema za lingviste. Inace, CSP planira da publikuje i prvi slovacko-crnogorski rjecnik.
